Nasilje

Nasilje

Par riječi o nasilju i nenasilju

Nasilje je negativan utjecaj na osnovne ljudske potrebe (ili život) koji se može izbjeći a koji ograničava potencijalnu mogućnost zadovoljenja tih potreba. Prijetnja nasiljem je također nasilje. Nasilje je sve ono što vrijeđa temeljna prava osoba - to je napad na fizički integritet i dostojanstvo.

Norveški mirovni istraživač Johan Galtung je uveo pojmove direktnog strukturnog ikulturnog nasilja. Direktno nasilje je ono kod kojega prepoznajemo konkretnog počinioca i to su djela čije posljedice su vidljive. "Nasilje - sredstvo" je pojam koji se odnosi na slobodno izabrana djela koje počinitelji vide kao sredstva za ostvarenje svog cilja (npr. grupa ljudi odluči počiniti atentat). Potrebno je one koji vjeruju da je nasilje jedino sredstvo kojime mogu dostići ciljeve opskrbiti drugačijim sredstvima djelovanja. "Nasilje - simptom" označava djela bez svrhe koja nadolaze više kao nekontrolirane eksplozije ili način izražavanja dublje nelagode koja proizlazi iz nesklada društva. Moguće ga je preusmjeriti prema nenasilnim oblicima borbenosti, što traži dugoročno djelovanje s ciljem da se uklone uzroci (ekonomski, politički, društveni) ili ublaže posljedice (zaštita žrtava).

Strukturno nasilje je ono kod kojega nema prepoznatog počinioca. Mnogo ljudi vidi da su im životi ugroženi, da se krše njihova ljudska prava, a da se ne može uočiti neposredna uzročna veza između onih koji trpe nasilje i nasilnog čina. Govorimo o ljudima kojima je uskraćena sloboda u političkom totalitarnom režimu, koji žive u bijedi zbog ekonomskog stanja, povrijeđeno je njihovo dostojanstvo zbog rasnih, seksualnih ili religijskih diskriminacija i sl. Dakle ekonomske, političke ili društvene strukture mogu imati razornije posljedice od pušaka i bombi.

Kulturno nasilje predstavljaju oni aspekti kulture koji su korišteni za opravdanje ili legitimizaciju direktnog ili strukturnog nasilja. Ne postoje nasilne kulture, one koje bi u svim svojim aspektima sadržavale nasilje, ali postoje kulture nasilja (ugnjetavanje kroz ideologiju, religiju itd.) Pojam nenasilja ima dvostruko značenje: odbijanje nasilja s jedne strane i metode djelovanja bez nasilja s druge. Nenasilje nije pasivnost, već aktivno, konstruktivno, kreativno ophođenje s konfliktima.

Rodno uvjetovano nasilje

Nejednaki odnosi moći između muškaraca i žena su oblikovani i ugrađeni u društvene institucije kao što su obitelj, pravni sistem, religiozni sistem i uvjerenja. Sama po sebi moć kao mogućnost da nešto možemo učiniti nije niti pozitivnog, niti negativnog predznaka. Ti predznaci se odnose na rezultate koje postižemo svojom moći. Iza većine pokušaja za povećanjem ženske moći nalazi se pretpostavka da postoji ograničena količina moći i ako ja imam više, ti imaš manje. Ako ja imam moć nad tobom, povećanje tvoje moći događa se na račun moje. Ova moć je i/ili odnos nadređenosti/podređenosti ili "moć nad". U svakodnevnom životu ljudi većinom samo "moć nad" percipiraju kao pravu moć. Ona se u osnovi temelji na društveno sankcioniranim prijetnjama nasiljem i zastrašivanjem, poziva na aktivan i pasivan otpor, traži konstantno održavanje pažnje. "Moć nad" koristili su razni vladari kako bi bili i ostali iznad svojih podanika. Odnos subjekta i objekta je takav da subjekt želi uspostaviti kontrolu nad objektom i učiniti ga sebi podređenim.

Nasilje je instrument kojim se osigurava dominacija i moć

U članku 1, Deklaracije o eliminaciji nasilja protiv žena (UN, 1993.) nasilje protiv žena je definirano kao "svaki čin nasilja na osnovi razlike u spolovima koji rezultira u fizičkom, seksualnom ili psihološkom ozljeđivanju ili zlostavljanju žena, uključujući i prijetnje, prinudu ili namjerno lišavanje slobode, koje se može pojaviti u privatnom ili društvenom životu".

Jednu stvar treba naglasiti: seksualno nasilje nema nikakve veze s ljubavnim odnosom, sa željom ili užitkom, već je to nametanje muškaraca ženama bez njihove želje. Nasilnici koriste seksualne i fizičke signale da bi pokazali tko ima moć. U neoliberalnom ekonomskom sistemu trebamo biti svjesni/e činjenice da su seks i seksualnost, obično se tu misli na ženska tijela, postali samo jedan od proizvoda koji se kupuju i prodaju na tržištu.

Evo samo nekih od mitova o silovanju i nasilju nad ženama i djecom:

MIT: Alkohol, zloupotreba droga i ekonomska nesigurnost su uzrok obiteljskog nasilja.
ČINJENICA: To nije glavni razlog jer nasilje se javlja i kada ti faktori ne postoje. Velik je postotak onih koji piju a nisu fizički nasilni. Nasilne osobe su nasilne bile pijane ili trijezne. Nažalost, društveno je prihvatljivo okriviti alkohol ili drogu za loše ponašanje.

MIT: Nasilje među partnerima najčešće se svodi na malo naguravanja.
ČINJENICA: Nasilje među partnerima uključuje različite oblike tjelesnog ugrožavanja, što također uključuje udaranje, šutanje, premlaćivanje, ugrize, opekline cigaretama.

MIT: Nasilje i ljubav ne idu zajedno.
ČINJENICA: Ljubav ne isključuje nasilje. Već u djetinjstvu dio djece nauči da ih oni koji ih vole ujedno i tuku. To se očituje u dječjoj reakciji na fizičke sukobe između djevojčica i dječaka: "Tko se tuče, taj se voli." Nasilni partneri mogu očitovati uzajamnu ljubav.

MIT: Seksualni odnos sa ženom / djevojkom, ako ona to ne želi, ipak nije silovanje.
ČINJENICA: Prisiljavanje žene na seksualni odnos protiv njene volje je silovanje. Silovanje se događa u 7-12% brakova.

MIT: Silovatelji su nepoznati manijaci u mračnim ulicama.
ČINJENICA : Vrlo često silovatelji su prijatelji, rođaci, poznanici ili susjedi. Silovanje se često događa u kući i unaprijed je planirano.

MIT: Samo mlade i privlačne djevojke budu silovane.
ČINJENICA: Sve žene mogu biti meta silovatelja bez obzira na godine, nacionalnost, boju kože, obrazovanje, vjeru, zaposlenje, fizički izgled. Žrtve silovanja bile su i 15-mjesečno dijete i žena stara 90 godina.

MIT: Žene potajno žele biti silovane.
ČINJENICA : Nijedna žena ne želi biti žrtva nasilja i silovanja više nego što to muškarci žele.

MIT: Žena koja nije vikala ili pružala otpor nije mogla biti silovana.
ČINJENICA: Mnoge žene koje su bile silovane nisu vikale ili se opirale, prvenstveno iz straha. Istraživanja pokazuju da samo 10 % osoba koje su bile napadnute ili opljačkane (većinom muškarci) stvarno pružaju otpor napadačima. Zašto bi društvo očekivalo nešto više od osoba koje su preživjele silovanje?

MIT: Silovanje je ženski problem i na ženama je da pronađu rješenje i spriječe silovanje.
ČINJENICA: Silovanje je društveni problem. Muškarci trebaju preuzeti odg